7 TAJNI VLAŠKE MAGIJE (DRUGI DEO): Nesreća vreba na svakoj raskrsnici!

Svaka natprirodna sila ponaosob ima mesto odakle se može dozvati, a vračare se tamo upućuju noću, same, i nikako se ne okreću za sobom.

Ilustracija

Obredi i rituali vlaške magije treba, pre svega, da pomognu ljudima u bolesti i nevolji, ali mnoge vračare zloupotrebljavaju svoju moć radeći o glavi članovima porodice, pa čak i svojoj deci! Magija koja pomaže je bela magija. To je ona koja pomaže čoveku da ozdravi, da stekne ljubav… za razliku od crne, koja mu nanosi zlo. Ima i takvih vračara, zna se koje su, ali se njihovo ime izgovara upola glasa. Jer one „rade“ pomoću sila tame, dok „belima“ pomažu Bogorodica i svetitelji. Borba između dobrog i zla, koja traje od stvaranja sveta, u istočnoj Srbiji se kroz bele i crne vračare vodi nesmanjenom jačinom.

SAVEZNICI – VILE I DUHOVI

Vlaške vračare svoje obrede obavljaju na mestima gde se okupljaju njihovi saveznici, vile i duhovi. Obično su to mesta na kojima se ranije dogodila nasilna smrt ili stoletna stabla bez krošnje, napuštena groblja, raskrsnice, piše u knjizi „Tajne vlaške magije“ Jasne Jojić, kojoj dugujemo većinu saznanja prenetih u ovom tekstu.

Vlaške vračare tamo se upućuju noću, same i ćutke. I u samim domovima postoje mesta pogodna za vračanje. To su pragovi i prostor iza vrata, jer se veruje da tu prebivaju duše predaka, koje se često prizivaju u nesreći, i stepeništa, koje predstavlja simbol uspeha. Vradžbine počinju od najnižeg stepenika i završavaju se na pragu doma. Složeniji obredi, u kojima vračare prizivaju čitave armije duhova i sama božanstva, i čak Sunce, Mesec i zvezde, međutim, zahtevaju posebna mesta. Zvezda Danica, na primer, može se prizvati samo posle ponoći ako vračara stoji ispod krošnje šljive; Draku, odnosno đavolu, vračara se obraća sa praga vodenice, a obredno dozivanje drugih demona radi se na raskršćima. Mesta gde se ukrštaju putevi su mesta gde se nešto koncentriše i zatim grana, a u verovanju ljudi imaju posebno mesto. Vlasi, tako, imaju običaj da se pogrebna povorka od pokojnikove kuće do groblja zaustavlja na svakoj raskrsnici. Ovim se odaje počast precima, ali i pokojniku otežava da nađe put do kuće ako se povampiri. Bolesti, kao što su osip kože, glavobolja, ali i druge nesreće koje čoveka snađu bez vidljivog povoda, najlakše se leče ovako: tri večeri zaredom treba obolelo mesto protrljati zlatnim predmetom ili novčanicom, a zatim taj nakit ili novac ostaviti na raskrsnici da ga neoprezni ili pohlepni čovek uzme, a sa njime i bolest ili tegobu. Vlasi u ovome ne vide nešto nepošteno, niti ih grize savest, jer smatraju da su svoj lek tim zlatom ili novcem platili.

POZIV DEMONA

Na raskrsnicu će izaći i vračara kad mora da prizove demone. Pošto tada niko ne sme da joj prekine obred, one slučajne prolaznike izbegavaju tako što biraju gluvo doba noći, a da bi bile sigurne da niko neće naići, na raskrsnicu izlaze u vreme mraza ili nepogode. Pre nego što stupe u centar raskrsnice, one se svlače gole, a onda raspletene kose i podignutih ruku šapatom izgovaraju obredne reči i imena demona i mračnih sila koje pozivaju da bi im ovi odagnali tuđe čini ili prenele one koje vračara šalje na nekog drugog.

PRENOŠENJE NESREĆE

Ljudi na raskrsnici ostavljaju svoje stvari u nadi da će ih neko drugi uzeti i da će s njima preuzeti i njihov problem ili nesreću. Da bi lakše ostvarili svoj naum i nesreću preneli na drugog, najčešće ostavljaju zlato ili novac.

PROČITAJ I

Leave a Reply

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Back to top button

Otkriven AdBlocker

Da bi ste nastavili dalje sa čitanjem objave, isključite AdBlocker