Nacionalni savet Vlaha, čije je sedište u Petrovcu na Mlavi, proglasio je 24. januar danom vlaškog jezika, zbog toga što je tog datuma 2012. godine usvojeno vlaško pismo u ćiriličnoj i latiničnoj verziji. Odluka je doneta u septembru prošle godine, a sada je prvi put zvanično i obeležen taj dan u ustanovama kulture i školama širom Srbije, gde god živi vlaška nacionalna manjina.
![](https://i0.wp.com/www.tpknews.com/wp-content/uploads/2024/01/vlasko-pismo.jpg?resize=780%2C438&ssl=1)
Prema rečima Novice Janoševića, predsednika Nacionalnog saveta Vlaha, od 2012. do danas nastala su brojna dela na vlaškom jeziku, korišćenjem vlaškog pisma koje pored 30 slova iz srpskog jezika ima i dodatnih pet karakterističnih za vlaški jezik.
Rezultat toga je da Nacionalni savet Vlaha potom usvoji i vlaško-srpski rečnik, gramatiku, pravopis i ostala dela, a to su uglavnom narodne pesme, vlaške priče i značajne naučne studije o Vlasima na Balkanu, kaže Janošević.
Sva ta dela poslužila su kao temelj na osnovu koga je 14. oktobra 2022. godine standardizovan vlaški jezik, a ova odluka zvanično stupila na snagu objavljivanjem u „Službenom glasniku”, 20. januara prošle godine. Taj proces trajao je dvanaest godina i na njemu su predano radili mnogi pripadnici ove nacionalne manjine. Pre toga postojao je samo vlaški govor, a do 2010. maternjim jezikom Vlaha smatran je rumunski, što je zvanično i priznavao dotadašnji Nacionalni savet.
Za Vlahe je sve ovo oko standardizacije jedan od najvažnijih koraka jer će doprineti da se njihov jezik sačuva od zaborava i da se očuva identitet ove manjine, smatra Janošević.
Taj proces donosi promene i u obrazovanju na vlaškom jeziku. Ono se u delovima Srbije gde su zastupljeni Vlasi, odvija na dobrovoljnoj bazi putem izbornog predmeta „Vlaški govor sa elementima nacionalne kulture”, za sada u oko 50 škola u 19 opština mahom u istočnoj Srbiji. Nakon standardizacije jezika stekli su se uslovi da se taj predmet preimenuje u „Vlaški jezik sa elementima nacionalne kulture”.
Kroz obrazovanje se najbolje čuva jezik i prenosi na mlađe generacije. Nacionalni savet Vlaha je uložio dosta napora da prvo ustanovi ono što su temelji i da uvede vlaški jezik u osnovne škole, a u planu je uvođenje i u srednje škole. Kroz prevode koji su rađeni i izdanja na vlaškom jeziku u procesu standardizacije, činimo svakodnevno korak napred u onome što će trajati i omogućiti da se naš jezik sačuva, rekao je Radiša Dragojević, predsednik Izvršnog odbora Nacionalnog saveta Vlaha.
Prvi Dan vlaškog jezika obeležen je prigodnim programom u biblioteci „Đura Jakšić” u Petrovcu na Mlavi, čitanjem delova iz dela na vlaškom jeziku i izvođenjem autentičnih vlaških pesama. Ovaj dan obeležen je i u Negotinu u organizaciji tamošnjeg Udruženja „Gergina”. O značaju vlaškog pisma govorio je predsednik tog udruženja dr Siniša Čelojević, ujedno i potpredsednik Nacionalnog saveta Vlaha, a u manifestaciji su učestvovale i učiteljice koje predaju izborni predmet na vlaškom, kao i njihovi učenici.
(Tpknews.com/Politika)
Dakorumunski, Arumunski, Menglenorumunski i Istrorumunski. Svi govornici ovih pomenutih
dijalekata od strane država gde se nalaze zovu se još i eksternim nazivom Vlasi, iako se oni na maternjem jeziku indetifikuju sa nazivom rumân, rîmin, armân,i stromân.