Evropski sud za ljudska prava u Strazburu doneo je presudu protiv Srbije u korist petoro stranih državljana Turske i Nemačke, kojima su srpski carinski organi u periodu između 2012. i 2014. godine na granici oduzeli gotovinu. Srbija je proglašena odgovornom za povredu prava na imovinu i obavezana da isplati oštećenima i vrati nepravilno konfiskovan novac.

Kako navodi Forbes Srbija, predmet spora bilo je oko 200.000 evra ukupno, koji su različitim putnicima – uglavnom na prosečnim tranzitnim rutama ka ili iz Turske – oduzimani zbog neprijavljene gotovine u iznosu većem od 10.000 evra. Iako su im izricane novčane kazne za prekršaje, sporna je bila trajna konfiskacija sredstava, koju je Evropski sud ocenio kao nesrazmernu i suprotnu osnovnim pravima.
Postupci su započeti podnošenjem žalbi Evropskom sudu za ljudska prava između 2013. i 2015. godine, nakon što su Prekršajni i Ustavni sud Srbije odbacili žalbe građana. Evropski sud je utvrdio da je Srbija povredila član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koji garantuje pravo na mirno uživanje imovine.
„Široko postavljen i nejasan zakonski okvir, u kombinaciji sa ograničenom sudskom kontrolom, doveli su do pravne nesigurnosti i nedovoljne zaštite prava stranaca u ovom postupku,“ navedeno je u obrazloženju suda.
Podnosioci žalbi, koji žive u Nemačkoj, Francuskoj i Holandiji, navodili su da su u nekim slučajevima imali dokumentaciju o poreklu novca, poput bankovnih izvoda. Uprkos tome, nakon pretresa, carinici su im dozvoljavali da zadrže po 10.000 evra, ali bi ostatak bio zaplenjen pod sumnjom da je nezakonito stečen.
Najdrastičniji slučaj odnosi se na nemačkog državljanina kome je konfiskovano više od 53.000 evra od ukupno oduzetih 93.000 evra. Ostali su izgubili sume između 14.425 i 25.020 evra, uz novčane kazne u rasponu od 70 do 550 evra.
Ovo postupanje carinskih i sudskih organa Srbije, po oceni Evropskog suda, nije ispunilo kriterijume zakonitosti, proporcionalnosti i javnog interesa, i predstavlja prekoračenje ovlašćenja države.
Uz obavezu da vrati konfiskovanu imovinu, Srbija je dužna da strankama isplati i sudske troškove u iznosu od 1.700 do 1.750 evra po osobi.
Ova presuda još jednom otvara pitanje važećeg Zakona o deviznom poslovanju, koji je, po oceni više pravnih stručnjaka i organizacija, nedovoljno precizan, što ostavlja prostor za proizvoljno tumačenje i zloupotrebu. I pored toga što je prošla više amandmana, suštinska reforma ovog zakona i dalje nije izvršena.
Poslovna zajednica i građani godinama unazad ukazuju na nepreciznost propisa i nedostatak pravne sigurnosti pri prelasku državne granice sa većim količinama novca.
(Tpknews.com/Forbes Srbija)