DANAS JE VELIKA SUBOTA: Evo šta se danas čini a šta ne uoči Vaskrsa!

Pravoslavna crkva i vernici obeležavaju drugi dan hrišćanske žalosti, Veliku subotu. To je dan koji je Hristos proveo u Hadu pa ga vernici obeležavaju u molitvi i tišini. Po završenoj liturgiji jede se hleb i voda (suhojedenje).

Na taj poslednji dan Nedelje stradanja i smrti vernici celivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare i krajem dana u subotu, pred slavlje Vaskrsenja, uz poseban ritual ophoda oko crkve unosi u oltar.

Najrašireniji naziv za dan uoči Uskrsa je velika subota, strašna subota, zavalita subota ili dugačka subota. Svi ovi nazivi opominju na duge Hristove muka na raspeću i upućuju ljude da treba da učine kakvo dobro ili milosrdno delo. U Bosanskoj krajini i Hercegovini najčešći je naziv crvena subota zato što se tada maste ili šaraju uskršnja jaja, najčešće u crveno. Pripoveda se da su sva jaja pocrvenela u trenutku kada je Isus vaskrsnuo iz groba, i zato ih valja bojiti u crveno.

Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, pripravlja ruho, boje jaja, po pravilu izjutra pre izlaska sunca. U Homolju mese kolač – vaskršnjak – okićen bosiokom, kao i manji kolačići. U jugoistočnom Banatu mese kolačiće koji se posle bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi. Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.

U Republici Srpskoj, Popovom polju, Veliku subotu zovu i Crvena subota i tada “maste”, odnosno boje jaja u crveno. Farbaju ih tako što uliju vodu u lonac i u nju sipaju crvenu boju ili vrazilo. Zatim se zapali provlak voštanice pa se njom prave šare po jajima. Obično su to biljni motivi, sa predstavama sunca, meseca i krstića. Kad voda provri, stavljaju jaja i kuvaju sve dok tri puta ne očitaju “Oče naš..” ili jednom “Verujem..”. Iskustvo je pokazalo, da je to vreme dovoljno da se jaja skuvaju. Kada se jaja ohlade, žene ih otiru krpom jedno po jedno pri čemu se pokazuju šare. U kućama koje su imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamno crveno, crno ili “maste” u čađi. Jaja isključivo boji ženska čeljad.

Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik Vaskrsenja. Sveštenici u pravoslavnim hramovima se u znak vaskršnje radosti i pobede nad smrću presvlače u svete odežde i u osvetljenoj crkvi čitaju Jevanđelje o radosnoj vesti anđela.

Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone posle dana žalosti kada se, umesto liturgija, služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.

Narod u hramovima odgovara molitvom na horsko pojanje anđela i sa upaljenim voštanicama iščekuje Vaskrsenje, najradosniji praznik pobede života nad smrću koji je osnova hrišćanske vere.

Ovaj obred se poštuje u svim pravoslavnim hramovima, a u Jerusalimu se sva događanja vezuju za crkvu Groba Hristovog, gde vernici svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi “blagodatnog ognja”.

U hramu Svetog Groba u Svetoj zemlji već vekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na sveće okupljenih vernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.

(Tpknews.com/Wikipedia)

PROČITAJ I

Leave a Reply

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Back to top button

Otkriven AdBlocker

Da bi ste nastavili dalje sa čitanjem objave, isključite AdBlocker